VRTOGLAVICA (VERTIGO)

Vrtoglavica 

Vrtoglavica ( vertigo) nije bolest, već simptom neke bolesti.

Oko 5% svih pacijenata kod svog lekara pominje vrtoglavicu kao tegobu. Pojava vrtoglavice se ponavlja i nije lako rešiti je se. 

Za razliku od pet klasičnih čula ( vid, sluh, miris, ukus, dodir) čulo za ravnotežu nije dato u svesti i njegove funkcije su refleksne. Centri u mozgu koji su nedovoljno ispitani i jasni, informaciju o položaju tela dobijaju iz više izvora:

1. Vestibularnog ili tzv. centra za ravnotežu koji se nalazi u unutrašnjem uhu;
2. Okularnog - preko vida i slike sveta koja se stvara na mrežnjači oka;
3. Od mišićno-zglobnog sistema i čula dodira.

Vrtoglavica nastaje kada se ''ne poklope'' informacije koje nosi nerv za ravnotežu sa ostalim organima ii kada moždani releji zbog poremećaja cirkulacije ne mogu pravilno primiti i obraditi dobijene informacije. 

Uzroci vrtoglavica su mnogobrojni. Stotinu raznih oboljenja praćeno je vrtoglavicom. 

Najpoznatiji, ali ne i najčešći, uzroci poremećaja ravnoteže su oboljenja centra za ravnotežu koji se nalazi u uhu ( upala ili otok nerava, spadanje kristala kalcijum karbonata sa senzornih ćelija).

Oboljenja centralnog nervnog sistema među kojima je najčešća vertebro-bazilarna insuficijencija ( a. vertebralis protiče kroz vratni deo kičme) često su uzroci vrtoglavica.

U sekundarne vrtoglavice spadaju one izazvne bakterijskim ili češće virusnim infekcijama, lekovima, povećanjem ili smanjenjem krvnog pritiska, malokrvnošću, biohemijskim poremećajima. Postoje i psihogene vrtoglavice, stresne vrtoglavice i vrtoglavice koje nastaju usled nekih bolesti stomaka i pluća.

Dijagnostički postupak je zahtevan i uključuje veliki broj ispitivanja (najvažnja dijagnostička procedura prema većini autora je detaljna anamneza, odnosno precizan i dobro vođen razgovor sa pacijentom). 

Dijagnostički protokol podrazumeva:

• ORL pregled koji uključuje ispitivanje sluha i kalorički test za ispitivanje ravnoteže (sipa se hladna i topl voda u uši i preko trzanja očnih jabučica se meri dužina odgovora i stanje labirinta);
• Pregled neurologa;
• Detaljna hematološka obrada;
• Kardiološka ispitivanja;
• Oftalmološki pregled (pregled očnog dna daje nam uvid u stanje vaskularnog sistema).

I pored svih ispitivanja, preko 50% slučajeva ne može se otkriti uzrok poremećaja.

Lečenje zavisi od uzroka. Najčešće se koriste ciljani vazodilatatori (betahistini, npr. Betaserc, Vestibo, Urutal), vitaminska terapija, preparati Ginko biloba. Predlažu se i adaptacione vežbe, retko i destrukcija obolelog centra za ravnotežu injekcijana (npr. Garamycin u uho).